27.02.2017. Europa: klima i priroda

Europski kontinent ima "umjerenu" klimu, s najhladnijim mjestima na dalekom sjeveru i visokim planinama i najtoplijim na dalekom jugu i jugoistoku. Ljeta su najtoplija i najsušnija i to je razdoblje uglavnom od lipnja od rujna, a hladne zime traju od prosinca do ožujka.

Životinje koje žive u hladnim područjima klimi su prilagođene toplim krznom ili gustim perjem, a neke i spavaju zimski san kako bi sačuvale energiju. Na europskom tlu žive ptice stanarice i ptice selice, one lete na jug za zimskih razdoblja budući da se hrane hranom koje zimi nema. Europske studene zime ptice selice zamjenjuju afričkim toplim zimama. 

Priroda se dobro pobrinula za naš kontinent pa nam je omogućila da se u visokim planinama na dalekom sjeveru, gdje se ljudi ne mogu baviti poljoprivredom, bave eksploatacijom drveta. Ondje rastu zimzelene šume koje mogu preživjeti velike hladnoće. Njih stanovnici tih predjela iskorištavaju za izradu mnogih stvari, od papira i ambalaže preko namještaja pa sve do kuća. 

Kad se krene prema jugu Europe, otvaraju se velika prostranstva pogodna za poljoprivredu. Na njima se proizvode raznoliki usjevi poput pšenice, kukuruza, šećerne repice, krumpira i raznih vrsta voća i povrća. Ovisno o količini sunčeve svjetlosti, na europskom se tlu uzgajaju razne kulture pa se tako u mediteranskim predjelima uzgajaju agrumi i masline, a nešto sjevernije kulture poput kukuruza ili jabuka. Obzirom na promjene klimatskih prilika, na koje je Europska unija posebno osjetljiva, neki krajevi za uzgoj svojih kultura trebaju i navodnjavanje. 

Osim vrlo plodnoga tla, Europa ima i tisuće kilometara obale koju je priroda oblikovala na različite načine, od visokih stijena do pješčanih plaža (za koje većina tvrdi da su najljepše u Hrvatskoj :)) More je stanovnicima Europe izuzetno važno, što zbog prometa, a što zbog prehrane budući da u našim morima lovimo ukusnu i zdravu ribu. Mnogi su gradovi podignuti uz more kako bi postali lukama ili samo bili bliže za potrebe ribarenja. Kako bi osigurale da u moru ostane dovoljna količina ribe, europske su države dogovorile pravila izlova i vrste mreža koje se mogu koristiti za izlov. Mreže su to iz kojih riblja mlađ može pobjeći kako bi se riblji fond obnavljao. Drugi je način očuvanja ribljeg fonda uzgoj pa se tako pojedine vrste riba i školjaka uzgajaju u kontroliranim uvjetima. 

Kako bi zaštitile svoje obale, europske zemlje surađuju u prevenciji ekoloških katastrofa, a u slučaju nesreća koje mogu onečistiti obalu, pomažu jedne drugima. 

EDIC SISAK
+385 44 544 204
edicsisak@simora.hr
EUROPE DIRECT Informacijski centar Rimska bb Sisak 44000 Lokacija na karti
Radno vrijeme EDIC Sisak za korisnike ponedjeljak – petak
9.00 – 13.00 sati
Kontaktirajte nas