03.04.2017. Upoznajmo Europu: Europsko selo roda

Zelenoplava zipka Sisačko-moslavačke županije u svome krilu čuva i jedno posebno selo. Selo uz staro korito Save, selo koje zimi šuti, a ljeti vrvi ptičjom grajom i napokon, selo koje ima više roda nego dimnjaka! Pogađate, riječ je o Čigoću, europskom selu roda, smještenom tridesetak kilometara od Siska, u močvarnom području Parka prirode Lonjsko polje koje je jedno od najvećih prebivališta ptica močvarica u Europi, a uvršteno je u Ramsarski popis močvara i u međunarodnu Listu važnih ptičjih područja. Bogatstvo ne leži samo u pticama, budući da je ovo i najveće mrjestilište slatkovodne ribe u Europi. 

EURONATUR, Europska zaklada prirodne baštine 1994. godine je Čigoć proglasila prvim Europskim selom roda, a Dan roda obilježava se pod nazivom Štrokovo, prema posavskom nazivu za mušku rodu, štrok. Danas je u selu očuvana tradicionalna arhitektura posavske kuće iako samo selo polako propada, pritisnuto starenjem stanovništva. Zbog tih svih čimbenika kažemo da je u selu ipak najviše roda koje su ovo mjesto odabrale zbog obilja hrane koje nudi područje Lonjskog polja. Osim bijele rode čijih pedesetak gnijezda nalazimo u Čigoću zato što gnijezda pravi isključivo u ljudskim naseljima, na krovovima kuća i dimnjacima, na području Čigoća gnijezde se i crne rode, šumske ptice koje svoja gnijezda svijaju isključivo na stablima. 

Rode se u svoja stara gnijezda vraćaju tijekom ožujka i po dolasku popravljaju gnijezda. U slučaju da je staro gnijezdo uništeno, za izgradnju novoga će im trebati desetak dana, a grade ga od grana i grančice te iznutra oblažu blatom, perjem i sijenom. Zbog toga su rodina gnijezda teška od 500 kg pa do čak dvije tone! Rode su monogamne, a gnijezda rade oba roditelja. U slučaju da procjene kako neće uspjeti othraniti mlade do Svetog Bartola i povratka u Afriku, rode se ne pare i ne leže na jajima, a zadesi li ih smrt partnera, roda u gnijezdu ostaje sama cijelu sezonu. Mladi se legu nakon 33 dana, a 70 dana roditelji skrbe o njima. Nakon toga ptići postaju samostalni i spremni za put u toplije krajeve. 

Čigoć je i pravi biser arhitektonske baštine, s kućama građenim vodoravnim slaganjem tesanih ili piljenih hrastovih planjki učvršćenih drvenim klinovima. Krovišta strmoga nagiba nekad su bila pokrivena slamom koju su zamijenile daščice, a poslije i biber crijep. Karakteristika krova je i popularno nazvana lastavica koja se nalazi s obiju strana zabata. Kuće imaju trijemove. Posavske kuće imaju i krovec, nadstrešnicu između prizemlja i kata koja je štitila planjke od padalina. 

Rode se u Čiguću nisu oduvijek gnijezdile na dimnjacima. Naime, prema carskoj uredbi porez se na kuću plaćao prema broju dimnjaka i veličini prozora pa su kuće imale mala okna, a dim iz kuće je umjesto u dimnjak odlazio u potkrovlje i ondje impregnirao krovište, uništavao crve u građi i služio dimljenju mesa. Tako čvrsta krovišta mogla su izdržati težinu rodinih gnijezda.

Osim Čigoća, titulom Europskog sela roda okitili su se još i Ruhstadt u Njemačkoj, Malpartida de Caceres u Španjolskoj, Nagybajom u Mađarskoj, Andrid u Rumunjskoj, Velika i Mala Polana u Sloveniji te Tykocin u Poljskoj. Još jedan prilog europskoj ujedinjenosti u različitosti! :)

 

 

 

 

 
 

 

 
 
EDIC SISAK
+385 44 544 204
edicsisak@simora.hr
EUROPE DIRECT Informacijski centar Rimska bb Sisak 44000 Lokacija na karti
Radno vrijeme EDIC Sisak za korisnike ponedjeljak – petak
9.00 – 13.00 sati
Kontaktirajte nas